MOSTAR - Odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o ponovnom prebrojavanju čak 70 (od 150) biračkih mjesta u Mostaru potvrdila je sumnje o teškim neregularnostima i manipulacijama koje je Hrvatski narodni sabor (HNS) jutros predočio javnosti. U nedjelju od 17 sati imate tektonske promjene i trend izlaznosti na prostoru gdje živi stanovništvo bošnjačke nacionalnosti što se ne može racionalno objasniti jer nikakve veće gužve nisu zabilježene na tim mjestima, a izlaznost neviđeno raste za nekoliko postotaka. Nakon što su zatvorena biračka mjesta u 19 sati prestaju bilo kakve informacije o daljnjem postupku prebrojavanja što je apsolutno nedopustivo za demokratski proces.

Nadležne institucije za održavanje izbora u svim europskim državama prebroje uzorke od više stotina tisuća glasova za svega sat vremena, dok se u Mostaru događa da nikakve informacije javnost ne može dobiti i 37 sati poslije zatvaranja biračkih mjesta. Uz izborni inženjering koji su skandaloznim premještanjem iz jednog u drugo gradsko područje odradile bošnjačke stranke, SIP BiH stavlja izborni proces pod veo tajnosti gdje glasovi s tri gradska područja naseljena Hrvatima, bez ikakvog objašnjenja, nestaju ili ih se uopće ne prebrojava. Najveću odgovornost ovakvog postupanja snosi upravo ispolitizirani SIP BiH koji je nakon mostarskog sporazuma, ukrao demokraciju svim Mostarkama i Mostarcima.

Odluka SIP-a BiH potvrdila je opravdane sumnje o kompromitaciji izbora što dovodi u pitanje cjelokupan izborni proces jučerašnjeg povijesnog dana za sve stanovnike Mostara. Nakon ovakvog skandala neviđenog razmjera, osobito u Mostaru koji je bio toliko godina bez izbornog procesa, zahtijevamo neopozive ostavke članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH jer nisu u mogućnosti uspostaviti standarde i uvjete za demokratsko održavanje izbornog procesa, kao i uključivanje pravosudnih i policijskih institucija u sve daljnje aktivnosti koje slijede.

Objavljeno: 22 Prosinac 2020

MOSTAR - Predizborna šutnja povodom izbora u Mostaru počela je u subotu u sedam sati, a završit će u nedjelju u 19 sati nakon što budu zatvorena birališta.

Tijekom izborne šutnje svim političkim subjektima je zabranjeno sudjelovanje u javnim političkim aktivnostima, kao i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

U Mostaru, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, ima oko 105.000 stanovnika, a ankete procjenjuju da će glasati više od dvije trećine građana i građanki.

Birališta se otvaraju u nedjelju, 20. prosinca u sedam sati. Na glasačkim listićima se nalazi 31 politički subjekt od čega: 22 političke stranke, četiri nezavisna kandidata, četiri koalicije i jedna lista nezavisnih kandidata, odnosno ukupno 370 kandidata, a glasat će 100.834 registrirana birača. U gradskoj izbornoj jedinici koja obuhvaća cijelo područje grada se bira 13 vijećnika i u šest izbornih jedinica gradskog područja se biraju preostala 22 vijećnika. To znači da će svaki birač dobiti po dva glasačka listića.

Prema izbornim pravilima za Mostar, gradonačelnik se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću. U slučaju da nema potrebne većine, ide se u drugi krug glasanja, a ako je ne bude ponovo, onda će odlučiti većina među vijećnicima prisutnim na glasanju.

Glasat će se na 150 redovnih biračkih mjesta, 16 biračkih mjesta u odsustvu, na jednom biračkom mjestu za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima a formirano je i 20 redovnih mobilnih timova. Posebne COVID-19 mobilne timove do dana izbora imenuje Gradska izborna komisija Mostar i njihov broj zavisi od broja odobrenih zahtjeva za glasanje putem takvih mobilnih timova.

SIP BiH je za promatranje izbora u Gradu Mostaru akreditirala ukupno 361 promatrača (pet promatrača političkih subjekata za promatranje GCB i SIP BiH; 302 promatrača udruženja građana; 54 međunarodna promatrača) a Gradska izborna komisija Mostara je akreditirala 1.356 promatrača političkih subjekata. Izbore u Mostaru nadgleda ukupno 1.717 promatrača, prenosi Klix.

Posljednji put u Mostaru su izbori održani 2008. godine, a sve se zakompliciralo dvije godine kasnije kada je Ustavni sud BiH poništio posebna pravila za Mostar koja je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Iako je Parlament BiH naredio da se donesu izmjene Izbornog zakona BiH u djelu koji se odnosi na Mostar, dogovor oko toga nikada nije postignut.

Krajem listopada 2019. godine je Europski sud za ljudska prava presudio kršenje neodržavanjem izbora i naredio Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci omogući održavanje lokalnih izbora 2020. ili će to Ustavni sud BiH uraditi.

Objavljeno: 19 Prosinac 2020

MOSTAR - Hrvatski narodni sabor održao je u ponedjeljak 17. sjednicu Predsjedništva HNS-a. Na sjednici se razgovaralo o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, 25 godina Daytonskog mirovnog sporazuma te imenovanju Povjerenstva za NATO. Ističući Mostar kao stolni grad hrvatskoga naroda u BiH, Hrvatski narodni sabor je, kao krovna institucija političkog tijela Hrvata, uputio poziv žiteljima Mostara na uvjerljivu i veliku izlaznost 20. prosinca. Hrvatski odaziv treba i mora biti snažan; ključna stvar 20. prosinca je zajedništvo hrvatskoga naroda. Također, Predsjedništvo HNS-a osudilo je neutemeljene, gnjusne i osobne napade na predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića od strane bošnjačkih lidera i stranaka, te ih okarakteriziralo kao neprimjerene za politički dijalog i odnos sa susjednim zemljama koje pomažu stabilnost i razvoj BiH. Razgovarajući o 25. godišnjici Daytonskog sporazuma, HNS je ponovio potpunu opredijeljenost za stabilnu i mirnu BiH koja je orijentirana ka ravnopravnosti konstitutivnih naroda te europskoj i euro-atlantskoj budućnosti. Konstitutivni narodi i njihova prava ne mogu se negirati ni u budućnosti ni danas. Između ostalog, na sjednici je istaknuto kako je uvažavajući najvažnije vanjskopolitičke ciljeve HNS-a – Europsku uniju i NATO, nužno pristupiti značajnim i vidljivim iskoracima u integracijskim procesima te je pozvalo na žurno imenovanje Povjerenstva za NATO, čime će se omogućiti poboljšan i intenziviran rad s jednom od najvažnijih međunarodnih organizacija.

Objavljeno: 15 Prosinac 2020