MOSTAR - Područje Mostara zatresao je potres jačine 3.4 stupnja Richterove ljestvice. Potres je zabilježen u 7:01 sati. Epicentar potresa je zabilježen tri kilometra istočno od Čitluka na dubini od dva kilometra.

Objavljeno: 12 Ožujak 2018

ŠIROKI BRIJEG - Na Širokim Brijegu održan je »IX. simpozij Stopama pobijenih«, kojeg organizira Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Njime se pokušava osvijetliti istina o ubojstvu 66 hercegovačkih franjevaca i mnoštva puka Božjeg u Drugom svjetskom ratu i poraću te povijesne okolnosti u kojima se to dogodilo. 

Simpozij je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi, koju je predslavio gospićko-senjski biskup u miru dr. Mile Bogović uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i voditelja franjevačkog Trećeg reda fra Dane Karačića. Osvrnuvši se na pročitano Evanđelje biskup je u propovijedi istaknuo kako je Isus u nekoliko riječi postavio odnose među nama: ljubav treba biti na prvom mjestu. Ako se bilo koja druga vrijednost postavi na prvo mjesto, nastaju poteškoće i nered. Dotakao se još i naših pobijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću te onih koji su među nama tomu doprinijeli. Pozvao je na opraštanje i zauzetost na izgrađivanju naše slobode i države. 

Svetu misu prenosile su Radiopostaja Široki Brijeg i Radio Herceg Bosne. Pjevao je Veliki župni zbor sa Širokog Brijega. 

Nakon sv. mise u samostanskoj dvorani uslijedila su tri predavanja. Simpoziju je nazočio velik broj sudionika, a među njima bili su i predstavnici društvenih i političkih vlasti i udruga. 

Prvo izlaganje održao je povjesničar dr. Anđelko Mijatović na temu »Komunistički zločini nad civilima u procesu osvajanja vlasti – prilog istraživanju ubojstva franjevaca sa Širokoga Brijega 1945.« Ovo su naglasci iz njegova izlaganja. »Pri zauzimanju Širokoga Brijega u početku veljače 1945. partizani su se posebno okomili na franjevce iz samostana u Širokom Brijegu, značajnoga prosvjetnog središta i izvan područja zapadne Hercegovine. Tada su šestoricu franjevaca strijeljali 6. veljače u Mostarskom Gracu, 7. veljače na Širokom Brijegu ubili su i potom spalili 12 franjevaca, a 8 njih sutradan su odveli prema Splitu i ubili. Nedavno su u Zagvozdu pronađeni posmrtni ostatci nekih od tih mučenika, a gdje su likvidirani ostali još je nepoznato. Potrebno je naglasiti da se nijedan od tih franjevaca nije isticao politički, devetorica su bili profesori u tamošnjoj gimnaziji, a sedmorica od njih bili su i doktori znanosti iz predmeta koje su predavali. Partizanske su snage nastavile zločinima i nakon zauzimanja Mostara nad vojnim ranjenicima u bolnici, nekolicinom franjevaca i drugim uglednim građanima koje su, uglavnom, uhićivali, ubijali i ubacivali u Neretvu. Takvim i sličnim zločinima nastavili su i sljedećih mjeseci.« 

Drugo predavanje imao je povjesničar, biskup dr. don Mile Bogović. Govoreći o prvih pet godina rada Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij (2011. – 2016.), istaknuo je sljedeće. »Nakon uspostave samostalne hrvatske države i kod nas, kao i u drugim državama koje su prije bile pod komunizmom, počelo se i u javnosti drukčije odnositi i pisati o žrtvama jugokomunističkog režima. Tražio se način kako izraziti poštovanje onima kojima je bilo oduzeto svako dostojanstvo, koji su mučeni i bačeni u razne jame, pećine, rovove i sl. Jedna od mojih glavnih preokupacija kao biskupa bila je uključiti se što djelatnije u taj zadatak suvremenog hrvatskog naraštaja. Pokrenuo sam inicijativu za gradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. U novije vrijeme pokrećem projekte za Svehrvatski grob i za Hrvatski križni put.« 

O novim spoznajama o fra Radoslavu Glavašu govorio je povjesničar mr. Ivan Ćorić. Izlaganje je završio riječima: »Komunistički historiografi pisali su povijest u svrhu opravdanja svojih zločina. Tako i popratne bilješke koje su napisane u dosjeu fra Radoslava Glavaša žele ga prikazati kao zakletog ustašu kojem je jedini razlog postojanja bilo ubijanje Srba. Svrha mog izlaganja jest utvrditi istinu, ma kakva god ona bila. Ne postoje dokazi za optužbe na račun fra Radoslava Glavaša, zbog toga ću glasno razmišljati i postaviti pitanje nije li vrijeme za reviziju njegove presude?« 

Simpozij je završio zahvalom svim posjetiteljima i predavačima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu te na taj način doprinesu njezinu uspješnom radu.

Objavljeno: 30 Listopad 2017

ŠIROKI BRIJEG - Dana 05.10.2017.godine oko 15,30 sati policijski službenici PU Široki Brijeg su izvršili pretres obiteljske kuće M.L (25) kom prilikom su pronađene četiri pvc vrećice u kojima se nalazila zelena, suha, biljna materija koja svojim izgledom i mirisom asocira na opojnu drogu "Marihuanu".

Radeći na suzbijanju neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga policijski službenici OKP PU Široki Brijeg su došli do operativnog saznaja da se M.L.bavi prodajom (rasturanjem) opojnih droga nakon čega su od Općinskog suda u Širokom Brijegu zatražili i dobili Nalog za pretragu obiteljske kuće i drugih prostorija kao i motornog vozila koje naprijed navedeni koristi.

Prilikom pretrage obiteljske kuće bio je prisutan M.L.(61), gdje su policijski službenici u podrumskim prostorijama pronašli naprijed navedene pvc vrećice težine (cca 600 gr.) koje su od imenovanog i oduzete uz potvrdu o privremenom izuzimanju predmeta. Nakon prerage M.L.(61) lišen je slobode i doveden u prostorije PU Široki Brijeg, a M.L.(25) takođe je lišen slobode nakon što je zaustavljen sa svojim vozilom marke BMW koje je pregledano i u kome je pronađena manja količina zelene biljne smjese.

O naprijed navedenom događaju izvješten je dežurni tužitelj ŽT-a ŽZH kome će biti dostavljeno odgovarajuće izvješće o počpinjenom kaznenom djelu.

Objavljeno: 06 Listopad 2017

ŠIROKI BRIJEG - U povodu blagdana sv. Ante na Uzarićima je održana humanitarna akcija darivanja krvi.

Objavljeno: 04 Siječanj 2012

Opširnije...

SARAJEVO - Uskrsnu poruku Vinko kard. Puljić, nadbiskup metropolita vrhbosanski uputio je na Veliki petak, 19. travnja prilikom konferencije za novinstvo, u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata. Poruku prenosimo u cijelosti.

„Ako smo doista s njime srasli po sličnosti smrti njegovoj, očito ćemo srasti i po sličnosti njegovu uskrsnuću“ (Rim 6,5)

Papa Franjo za korizmenu poruku u 2019. citira Predslovlje korizmeno uvodeći u proživljavanje ovog vremena „da radosno čekamo vazmene blagdane, pokorom čistimo dušu, revnije se molimo i vršimo djela ljubavi te nas primanjem svetih otajstava obdari svojim božanskim životom“.

Škola Križa

I ove smo godine išli u „školu Križa“ razmatrajući Križni put gdje smo proživljavali i usvajali otajstvo Kristove muke. Prevažno je iščitati u toj pobožnosti očitovanu Božju ljubav kojom je Bog darujući svojega Sina, pokazao koliko mu je stalo do čovjeka. „Zakon o ljubavi jest zakon srca; on uređuje čuvstva, mijenja sklonosti, ulijeva ulje mira i krotkosti u rane ogorčene i uvrijeđene volje“ (J. Stadler, poslanica u korizmi 1916). Također smo mogli u tom otajstvu Kristove muke otkriti strahotu grijeha. Današnjem je čovjeku otupjela savjest i osjećaj za grijeh u njemu je izgubljen. Križni put nas uči otkriti strahotu grijeha. U ovoj agresivnoj klimi sebičnosti i oholosti, hodeći za Kristom na Križnom putu, učimo se poniznosti i velikodušnosti koje su tako potrebne za međusobnu suradnju i suživot. U ovom sumornom ozračju mržnje i isključivosti, na Križnom putu učimo praštanju. Prvo sami molimo oprost naših grijeha kroz skrušenu ispovijed, ali i mi poput Isusa molimo za sve one koji su nam nanijeli rane, kao i za one koje smo mi ranili. Tako nam Kristov križ postaje, ne samo simbolom kršćanstva, nego i sadržajem našeg življenja, nastojeći svaki dan polagati ispit „noseći svoj križ za Isusom“.

Liječenje naših rana u Kristovim

Svi smo izranjeni našim grijesima. Iako ih okajemo i dobijemo oproštenje, ipak ostaju ožiljci, ostaje sklonost na grijeh. Zato su nam potrebni lijek i snaga kako bismo se mogli odupirati zlu koje znade trovati srce i međuljudske odnose.

Izranjeni smo od: zlobna jezika, ljudskih nepravdi koje se tako često nameću u svagdanjem životu, širenja laži, korupcije i raznih negiranja dostojanstvenog života. Rane uskrslog Krista neka izliječe našu klonulost i nevjeru, kao što je izliječio nevjeru Sv. Tome. Želimo pasti na koljena i priznati Uskrsloga svojim Bogom i Gospodinom. „Isus je onaj koji je među nama, koji sve upravlja i ravna i kraljuje i milost dijeli“ (J. Stadler, poslanica 1902).

Iako je toliko vremena prošlo od ratnih zbivanja, još su mnoge rane „vruće“ i još nisu zarasle. Ovo nezdravo javno mnijenje koje uporno raspiruje mržnju i nejednakost dodaje sol na te rane. No, „nema ga koji nije nešto trpio, bilo na tijelu i vremenitim dobrima, bilo na duši“ (J. Stadler, poslanica svećenicima 1915). Zato se okupljamo u „dvorani posljednje večere“ – to su naše crkve gdje slavimo mise kao apostoli uplašeni i s puno pitanja za budućnost. Njegova prisutnost neka nam donese onaj nutarnji mir kojeg jedini On može dati.

Sve obnoviti u Kristu

U našem sinodalnom hodu Vrhbosanske nadbiskupije uzeli smo za geslo da sve obnovimo u Uskrslom Gospodinu. Da u njemu izliječimo sve naše rane i osnažimo se za hod u budućnosti. Uskrsli je obnovio naše ljudsko dostojanstvo svojom mukom, smrću i uskrsnućem. Zato moramo u Njemu obnoviti osobno naše vjerničko srce da živi od nade. Ne da bježimo poput učenika „u Emaus“, nego da ga prepoznamo u „lomljenju kruha i molitvi“. Da to iskustvo susreta s Bogom bude kao i kod apostola: „Istog časa ustadoše, vratiše se u Jeruzalem i nađoše jedanaestoricu zajedno“ (Lk 24,33) kojima su prenijeli svjedočanstvo. Mi jedni druge trebamo hrabriti i svjedočiti dok zajedno u vjeri hodimo.

Na poseban način moramo složno i odlučno braniti dostojanstvo obitelji jer ovaj agresivni sekularizam, donoseći čudne zakone, ruši naravni i Božji zakon. Na tom „gnijezdu ljubavi“ – obitelji – koja se zove „Crkva u malom“, počivaju i društvo i cijela Crkva. Moramo odlučno i hrabro braniti i gajiti te vrjednote koje je Bog darovao čovjeku kao svojem suradniku.

Ozdravljati javno mnijenje

U ime slobode stvara se bolesno ozračje jer nedostaje odgovornosti za čovjeka i za istinu. Kada god zakažu odgovornost i ljubav za istinu, čovjek je ugrožen. Na tom području molimo Uskrsloga da unese svjetla u javnost da tama zla ne zaslijepi ovu javnost i ne izvrće vrjednote, po čemu se unose strah i nesigurnost u društvo, uništavaju se dobra ovog svijeta radi osobnih interesa.

Tako su i nakon Kristova uskrsnuća htjeli lažima zanijekati da je uskrsnuo, i nisu žalili novca da bi uspjeli zavesti javno mnijenje. Ipak je Kristova pobjeda razbila tu tamu laži i korupcije. Zato mi jedni drugima čestitamo Uskrs jer na toj istini vjere počiva naša osobna vjera, kao i cijela Crkva. Na tom otajstvu utemeljuje se i naša nada kojom se suočavamo u borbi protiv svih izazova ovog svijeta. To je uporište za življenje vremena kako bismo zakoračili u vječnost.

Radost u srcu i sretan Uskrs

Zato želim uskrsnog svjetla i Kristova mir osobito onima koji su klonuli duhom, izgubili nadu, koji su obespravljeni u ovom svijetu. Po tom svjetlu neka im bude radost u srcu i sretan Uskrs.
Svim obiteljima koje se bore očuvati zajedništvo u ljubavi i koje su otvorene životu neka ih Uskrsli ojača i učini sretnima i blagoslovljenima.

Svima koji su u duši i na tijelu ranjeni, želim da svoje rane liječe u ranama Uskrslog Krista i u njemu otkriju izvor utjehe i nade.

Svima koje je zaslijepilo ozračje sebičnosti, oholosti ili koje drugo izvorište mraka, želim da ih obasja uskrsno svjetlo te otkriju pravi smisao života i radosno surađuju na izgradnji boljeg svijeta.
Svakom osobno i svima zajedno želim sretan i blagoslovljen Uskrs, pun radosti, utjehe i nade!

Objavljeno: 20 Travanj 2019