MOSTAR - Područje Mostara zatresao je potres jačine 3.4 stupnja Richterove ljestvice. Potres je zabilježen u 7:01 sati. Epicentar potresa je zabilježen tri kilometra istočno od Čitluka na dubini od dva kilometra.

Objavljeno: 12 Ožujak 2018

ŠIROKI BRIJEG - Na Širokim Brijegu održan je »IX. simpozij Stopama pobijenih«, kojeg organizira Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Njime se pokušava osvijetliti istina o ubojstvu 66 hercegovačkih franjevaca i mnoštva puka Božjeg u Drugom svjetskom ratu i poraću te povijesne okolnosti u kojima se to dogodilo. 

Simpozij je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi, koju je predslavio gospićko-senjski biskup u miru dr. Mile Bogović uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i voditelja franjevačkog Trećeg reda fra Dane Karačića. Osvrnuvši se na pročitano Evanđelje biskup je u propovijedi istaknuo kako je Isus u nekoliko riječi postavio odnose među nama: ljubav treba biti na prvom mjestu. Ako se bilo koja druga vrijednost postavi na prvo mjesto, nastaju poteškoće i nered. Dotakao se još i naših pobijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću te onih koji su među nama tomu doprinijeli. Pozvao je na opraštanje i zauzetost na izgrađivanju naše slobode i države. 

Svetu misu prenosile su Radiopostaja Široki Brijeg i Radio Herceg Bosne. Pjevao je Veliki župni zbor sa Širokog Brijega. 

Nakon sv. mise u samostanskoj dvorani uslijedila su tri predavanja. Simpoziju je nazočio velik broj sudionika, a među njima bili su i predstavnici društvenih i političkih vlasti i udruga. 

Prvo izlaganje održao je povjesničar dr. Anđelko Mijatović na temu »Komunistički zločini nad civilima u procesu osvajanja vlasti – prilog istraživanju ubojstva franjevaca sa Širokoga Brijega 1945.« Ovo su naglasci iz njegova izlaganja. »Pri zauzimanju Širokoga Brijega u početku veljače 1945. partizani su se posebno okomili na franjevce iz samostana u Širokom Brijegu, značajnoga prosvjetnog središta i izvan područja zapadne Hercegovine. Tada su šestoricu franjevaca strijeljali 6. veljače u Mostarskom Gracu, 7. veljače na Širokom Brijegu ubili su i potom spalili 12 franjevaca, a 8 njih sutradan su odveli prema Splitu i ubili. Nedavno su u Zagvozdu pronađeni posmrtni ostatci nekih od tih mučenika, a gdje su likvidirani ostali još je nepoznato. Potrebno je naglasiti da se nijedan od tih franjevaca nije isticao politički, devetorica su bili profesori u tamošnjoj gimnaziji, a sedmorica od njih bili su i doktori znanosti iz predmeta koje su predavali. Partizanske su snage nastavile zločinima i nakon zauzimanja Mostara nad vojnim ranjenicima u bolnici, nekolicinom franjevaca i drugim uglednim građanima koje su, uglavnom, uhićivali, ubijali i ubacivali u Neretvu. Takvim i sličnim zločinima nastavili su i sljedećih mjeseci.« 

Drugo predavanje imao je povjesničar, biskup dr. don Mile Bogović. Govoreći o prvih pet godina rada Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij (2011. – 2016.), istaknuo je sljedeće. »Nakon uspostave samostalne hrvatske države i kod nas, kao i u drugim državama koje su prije bile pod komunizmom, počelo se i u javnosti drukčije odnositi i pisati o žrtvama jugokomunističkog režima. Tražio se način kako izraziti poštovanje onima kojima je bilo oduzeto svako dostojanstvo, koji su mučeni i bačeni u razne jame, pećine, rovove i sl. Jedna od mojih glavnih preokupacija kao biskupa bila je uključiti se što djelatnije u taj zadatak suvremenog hrvatskog naraštaja. Pokrenuo sam inicijativu za gradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. U novije vrijeme pokrećem projekte za Svehrvatski grob i za Hrvatski križni put.« 

O novim spoznajama o fra Radoslavu Glavašu govorio je povjesničar mr. Ivan Ćorić. Izlaganje je završio riječima: »Komunistički historiografi pisali su povijest u svrhu opravdanja svojih zločina. Tako i popratne bilješke koje su napisane u dosjeu fra Radoslava Glavaša žele ga prikazati kao zakletog ustašu kojem je jedini razlog postojanja bilo ubijanje Srba. Svrha mog izlaganja jest utvrditi istinu, ma kakva god ona bila. Ne postoje dokazi za optužbe na račun fra Radoslava Glavaša, zbog toga ću glasno razmišljati i postaviti pitanje nije li vrijeme za reviziju njegove presude?« 

Simpozij je završio zahvalom svim posjetiteljima i predavačima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu te na taj način doprinesu njezinu uspješnom radu.

Objavljeno: 30 Listopad 2017

ŠIROKI BRIJEG - Dana 05.10.2017.godine oko 15,30 sati policijski službenici PU Široki Brijeg su izvršili pretres obiteljske kuće M.L (25) kom prilikom su pronađene četiri pvc vrećice u kojima se nalazila zelena, suha, biljna materija koja svojim izgledom i mirisom asocira na opojnu drogu "Marihuanu".

Radeći na suzbijanju neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga policijski službenici OKP PU Široki Brijeg su došli do operativnog saznaja da se M.L.bavi prodajom (rasturanjem) opojnih droga nakon čega su od Općinskog suda u Širokom Brijegu zatražili i dobili Nalog za pretragu obiteljske kuće i drugih prostorija kao i motornog vozila koje naprijed navedeni koristi.

Prilikom pretrage obiteljske kuće bio je prisutan M.L.(61), gdje su policijski službenici u podrumskim prostorijama pronašli naprijed navedene pvc vrećice težine (cca 600 gr.) koje su od imenovanog i oduzete uz potvrdu o privremenom izuzimanju predmeta. Nakon prerage M.L.(61) lišen je slobode i doveden u prostorije PU Široki Brijeg, a M.L.(25) takođe je lišen slobode nakon što je zaustavljen sa svojim vozilom marke BMW koje je pregledano i u kome je pronađena manja količina zelene biljne smjese.

O naprijed navedenom događaju izvješten je dežurni tužitelj ŽT-a ŽZH kome će biti dostavljeno odgovarajuće izvješće o počpinjenom kaznenom djelu.

Objavljeno: 06 Listopad 2017

ŠIROKI BRIJEG - U povodu blagdana sv. Ante na Uzarićima je održana humanitarna akcija darivanja krvi.

Objavljeno: 04 Siječanj 2012

Opširnije...

ŠIROKI BRIJEG - Blagdan je Svete Lucije, mučenice i zaštitnice vida. Sije se pšenica, simbol života u katolika čije će proklijale vlati zasjati uz svjetlost svijeća na sam Božić. Sveta Lucija od Sirakuze kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. Puno običaja se veže za ovaj nadnevak, a jedan od njih kaže da se od Dana svete Lucije pa do Božića počinju zapisivati svakodnevno vremenske prilike. Ovako ćemo znati kakvo će nam pretežno biti vrijeme kroz 12 mjeseci u sljedećoj godini.
O životu sv. Lucije postoji malo pouzdanih podataka, ali kako predaja kaže, dok je još bila djevojčica, otac ju je obećao nekom bogatom mladiću za ženu. Otac je ubrzo umro, a i majka Eutihija joj se teško razboljela. Velik dio imetka potrošile su na liječnike, ali joj nitko nije mogao pomoći. Bolest nije prestajala. Tada su Lucija i njezina majka krenule na grob svete Agate u Kataniju.
Došavši tamo, Luciji se ukazala sveta Agata i rekla joj: ”Zašto tražiš moj zagovor za ozdravljenje svoje majke, kad i sama možeš isprositi zdravlje za svoju majku. Vjera joj je tvoja pomogla. Već je ozdravila, zato što si ti svojom čistoćom u svom srcu pripremila dragi stan za Gospodina. Kao što je Krist po meni proslavio Kataniju, tako će po tebi proslaviti Sirakuzu.” Lucijina majka je zaista ozdravila.
U velikoj radosti zbog majčina ozdravljenja, Lucija je odlučila svoju baštinu razdijeliti siromasima, da zauvijek ostane samo Isusova. Majka ju je savjetovala da imetak oporučno razdijeli siromasima, ali joj je Lucija odgovorila: ”Tako bih siromasima dala svoje imanje samo zato što ga ne mogu ponijeti sa sobom u vječnost. Uostalom, kad nam na putu treba svjetlost, svjetiljku nosimo pred sobom, a ne za leđima. Tako i naša dobra djela trebaju svijetliti pred nama dok putujemo u vječnost.” Što je naumila, to je i učinila. Sve je svoje počela dijeliti siromasima. Zato ju je njezin mladić prijavio da je kršćanka. Luciju su onda prisiljavali da se žrtvuje rimskim idolima. Odbila je ponudu riječima: ”Ja poznam samo jednoga Boga, stvoritelja neba i zemlje. Njemu je najdraža žrtva kad pomažemo siromahe i udovice. Sve sam svoje razdala siromasima. Preostalo mi je još jedino da i samu sebe žrtvujem Gospodinu.” Kad joj je sudac zabranio dalje govoriti, hrabra je Lucija odgovorila: ”Gospodinova se ne smije gušiti. Ja sam službenica Gospodina koji je rekao da će njegov Duh govoriti iz učenika kad im budu sudili.” Onda joj se sudac rugao zato što je rekla da iz nje govori Božji Duh. Lucija je dalje svjedočila: ”Dok čisto živim, moje je tijelo hram Duha Svetoga.” Okrutni sudac joj je tada zaprijetio da će je na silu osramotiti u javnoj kući, pa da će je ostaviti Božji Duh. Na to mu je ona odgovorila: “Ako mi budeš na silu oduzeo čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću imati na nebu dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom.” Kad je sudac pokušao odvesti Luciju u kuću bludnica, nisu je mogli maknuti s mjesta. Predaja kaže da je jaram volova nije mogao pokrenuti. Kada je nije uspio osramotiti na ovaj način, naredio je da je poliju vrelim uljem i smolom pa da je zapale. No, vatra nije dolazila do nje, već je stajala poput proljetne ruže. No, kako tvrdo ljudsko srce nema smilovanja, dao joj je probosti vrat mačem. Tako je Lucija dobila odjednom dvije krune: djevičansku i mučeničku. Prije smrti uspjela je primiti euharistiju i predvidjela je skoru smrt Dioklecijana kao i prestanak progona kršćana. Njeno predviđanje vrlo se brzo ostvarilo. Krajnji čin mučenja bilo je vađenje njenih očiju, ali nekim čudom ona je uspjela vidjeti i bez očiju.
Jedna druga legenda svjedoči da je jedan mladić bio očaran ljepotom Lucijinih očiju. Lucija je tada sama sebi iskopala oči, da ih pošalje nasrtljivom mladiću kako bi ga se riješila. Mladi poganin je bio toliko ganut Lucijinom gestom da je i sam postao kršćaninom i svjedokom vjere koju je Lucija djelom pokazala. Predaja kaže da joj je Bog dao nove oči. Stoga se Lucija prvenstveno smatra zaštitnicom slijepih i slabovidnih.
U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti svetu Luciju vrlo često prikazuju s pladnjom i parom očiju na njemu. Narodna tradicija je povezala ugaslu svjetlost njezinih slijepih očiju s najdužom noći zimskog sunčeva ciklusa. Pripisivali su joj posebnu moć – sveta Lucija bi zimskom suncu povratila snagu – svjetlost, da bi moglo ponovno zagrijati promrzlu zemlju iz koje bi niknuli novi plodovi.
Podsjetimo, Sveta Lucija je zaštitnica slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara te kovača. Puno običaja se veže za ovaj nadnevak, a jedan od njih kaže da se od Dana svete Lucije pa do Božića počinju zapisivati svakodnevno vremenske prilike. Ovako ćemo znati kakvo će nam pretežno biti vrijeme kroz 12 mjeseci u sljedećoj godini.

Objavljeno: 13 Prosinac 2019