RIJEKA - U organizaciji Hrvatske udruge za odnose s javnošću i Veleučilišta PAR u Rijeci je 7. studenoga 2023. godine održana promocija knjige dr. sc. Drage Martinovića “Odnosi s javnošću u jedinicama lokalne samouprave“.

Dr. sc. Drago Martinović znanstveni je suradnik i docent, zaposlenik je javne uprave s velikim iskustvom rada u odnosima s javnošću. Autor je tri knjige i većeg broja znanstvenih i stručnih radova i članaka iz područja odnosa s javnošću, novinarstva, online medija i lokalne samouprave, odnosno javne uprave, te sudionik brojnih znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu.

Knjiga je napisana na 264 stranice i donosi 10 poglavlja o dijelovima odnosa s javnošću s kojima se susreću PR-ovci u javnom sektoru, s naglaskom na komunikaciju s medijima i kriznu komunikaciju. Nastavak je višegodišnjeg Martinovićevog rada u području odnosa s javnošću, medija i lokalne samouprave. Devet godina bio je savjetnik za odnose s javnošću gradonačelnika Širokoga Brijega, a danas je ravnatelj Uprave civilne zaštite u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

U sklopu knjige Martinović je napravio zanimljivo i opsežno istraživanje u jedinicama lokalne samouprave. Riječ je o 20 gradova sjedišta županija u Republici Hrvatskoj i 17 gradova u BiH. Usporedivši Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, Martinović je istaknuo da je Hrvatska daleko razvijenija po pitanju struke odnosa s javnošću čemu zasigurno doprinosi jaka strukovna udruga kao i u javnosti prepoznati komunikacijski stručnjaci koji svojom reputacijom doprinose promociji struke.

Ulogu promotorica knjige u Rijeci imale su Ermina Duraj, predsjednica Primorsko-istarske podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću i autorica knjige “ Odnosi s medijima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi u Hrvatskoj” i Ljiljana Vidmar Erjavac, glasnogovornica Grada Opatije.

Obje su istaknule važnost stručne literature ne samo za edukaciju službenika koji obavljaju poslove odnosa s javnošću nego i dužnosnika koji vrlo često, u manjim gradovima i općinama, taj posao obavljaju sami.

Ova je knjiga metodološki dobro kreirana, sveobuhvatna te istodobno pisana jasnim i razumljivim jezikom. Njezina posebna vrijednost leži u činjenici da daje koristan teorijski pregled i istodobno praktični uvid, s fokusom na prakse u lokalnim samouprava, naglašeno je na promociji knjige.

Objavljeno: 09 Studeni 2023

ŠIROKI BRIJEG - U sklopu obilježavanja manifestacije „Svibanjska sjećanja 2023“ u zajedničkoj organizaciji Grada Širokog Brijega i Ogranka Matice hrvatske u Širokom Brijeg bit će upriličeno predstavljanje knjige „Medijsko-informacijski rat“.

Predstavljanje knjige autorice prof. dr. sc. Silvane Marić Tokić ”Medijsko-informacijski rat: Informacija u središtu društveno političkih događanja”održat će se u ponedjeljak, 8. svibnja u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu s početkom u 20 sati.

Knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Daniela Jurčić, recenzentica i izvanredna profesorica na Studiju novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Ivan Kraljević, viši asistent i tajnik Studija politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, te autorica prof. dr. sc. Silvana Marić, izvanredna profesorica na Studiju novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Recenzentica prof. dr. sc. Daniela Jurčić navodi kako imamo ispisanu povijest, ali i medije koji vrlo često prikazuju stvarnost pristrano te kako ovom knjigom autorica daje znanstveni teorijski okvir.

„Autorica je dala jasan pregled stanja u bosanskohercegovačkom društvu, koje je duboko podijeljeno. Želja joj je, shvatila sam, da mediji imaju ipak malo profesionalniji stav i malo odgovorniju ulogu, a to je objektivno prikazivanje stvarnosti. Ali i prošlosti. U tom kontekstu imat ćemo zdravije i prosperitetnije društvo“, smatra recenzentica Jurčić.

Knjiga prof. dr. sc. Silvane Marić Tokić govori o nastanku i razvoju informacijskih znanosti, informacijskom i dezinformacijskom društvu, javnom znanju, medijima u službi politike, medijima kao “oružjima” suvremenog doba, ali i navodi primjere informacijskih strategija kroz koje čitatelji mogu lakše razumjeti pojam informacijskih strategija.

Autorica je pod mentorstvom prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana 2014. doktorirala na temu Mediji i informacijski rat u sarajevskim tjednicima u razdoblju od 1991. – 1995. godine, a svoju knjigu je posvetila upravo svom mentoru.

„Prof. Tuđman mi je bio glavni poticatelj i mentor za ovu temu. Predložio je da se istražuje medijski prostor Bosne i Hercegovine, različite informacijske strategije i to mi je bila nit vodilja koja je dovela do mog doktorata, a kasnije do ove knjige“, istaknula je autorica.

Objavljeno: 04 Svibanj 2023

ŠIROKI BRIJEG - Didakovi dani su kulturno-znanstveno-duhovna manifestacija posvećena promociji lika i djela fra Didaka Buntića. Ova manifestacija započela je 2004. godine u Didakovoj rodnoj župi i uvelike je doprinijela de se lik i djelo fra Didaka Buntića prezentiraju sadašnjim generacijama, te je tako nastavljeno čuvanje uspomene na Oca Hercegovine. Manifestacija Didakovi dani otvorena je 6. listopada u Mostaru, a nastavlja se kroz čitav mjesec do 29. listopada.Tradicionalna likovna kolonija “Didak” održana je u Međugorju, a program je nastavljen koncertima u franjevačkoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravi u Zagrebu i u koncertnoj dvorani Muzičke akademije u Sarajevu.
„Koncert odabranih“ održat će se i u Širokom Brijegu (Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije) u subotu 22. listopada s početkom u 20 sati. Na koncertu sudjeluju Glazbena škola Pavla Markovca iz Zagreba, Srednja muzička škola Sarajevo, Glazbena škola Široki Brijeg, Glazbena škola Posušje, Muzička škola I i II stupnja Mostar i Glazbena škola Brotnjo iz Čitluka.
Posljednjeg dana manifestacije u subotu, 29. listopada, bit će upriličeno predstavljanje knjige “Moguće? Danas?”, autora fra Marinka Šakote.
Fra Didak Buntić rođen je u Paoči kod Čitluka 1871. godine. Bio je prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar. Poznat je pod nadimcima “hercegovački Mojsije” i “Otac Hercegovine”, jer je u godinama poslije Prvog svjetskog rata spasio preko 17 tisuća hercegovačke djece od gladi tako što im je organizirao put, smještaj i prihvat u Srijemu i Slavoniji. Sustavno je djelovao na promicanju gospodarskih i prosvjetnih prilika u Hercegovini. Upućivao je seljake u naprednije voćarstvo i poljodjelstvo, poticao uzgoj i pravedniji otkup duhana, navodnjavanje poljâ i izgradnju puteva.

Objavljeno: 17 Listopad 2022