Preuzmi player

Retrospektivna izložba Kuzme Kovačića u FG Široki Brijeg

ŠIROKI BRIJEG - Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg 17. prosinca 2018. godine u 19.30 sati ugostit će retrospektivnu izložbu akademskog kipara Kuzme Kovačića. Izložba sadrži 25 umjetničkih djela, tri foto-reprodukcije i jednu projekciju. Izložba ostaje otvorena do 10. veljače 2019. godine.

 

 O IZLOŽBI:

Bog je Živ

Plodno i raznovrsno kiparsko djelo Kuzme Kovačića visoko je vrednovano u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti i nezaobilazna je dionica u dijakronijskoj i sinkronijskoj valorizaciji. Stoga možemo konstatirati da je kiparev prinos suvremenoj likovnoj produkciji respektabilna vrijednost koju su apostrofirali u svojim kritičkim tekstovima i najveći autoriteti. Ovome u prilog domećemo i činjenicu da je brojnim samostalnim izložbama u Hrvatskoj i u svijetu potvrđivao svoju autorsku individualnost čije stvaralačke mijene čitamo, sada već, u dugoj kronološkoj liniji od sredine 70-tih godina pa do monografske izložbe u njegovom rodnom gradu Hvaru 2018. godine. Kad kažemo da je Kovačićevo djelo i plodno i raznovrsno, tad nam je usmjeriti našu pozornost na tu tvrdnju što ćemo nastojati obrazložiti u temeljnim sastavnicama koje su nas i uputile prema takovom zaključku. Naime, o tome valja govoriti stoga kako bismo sagledali djelo u stilskim obilježjima i tematskom ishodištu i time podvukli značenjsku vrijednost u stvaralačkoj odrednici i cjelovitosti opusa. Podsjetimo da je kritika Kovačićevo djelo prepoznala već na njegovoj prvoj samostalnoj izložbi i od tada kontinuirano pomnim kritičkim interpretacijama učvršćuje njegovu reputaciju u suvremenom multimedijalnom kontekstu. Najčešće je naglašavano njegovo mediteransko ishodište u specifičnostima zavičajnoga grada Hvara koje se iščitavaju u kiparevu izrazu s obilježjima podneblja, dakle, boja i svjetlosti, po različitim tvorivima i duhovnom ozračju prožetom tradicijskim vrijednostima. S jednakom pozornošću isticana je i komponenta intimnoga osebujne lirske izražajnosti, te, duboka ukorijenjenost u kiparsku baštinu. Naime, na tim je postulatima stvarao svoju izrazitu suvremenu kiparsku koncepciju i promovirao upravo te vrijednosti , i, dakako, svojim kiparstvom obnavljao sam medij kiparstva koji je u ondašnjem kontekstu bio vidno narušen jer je čestim i radikalnim zasijecanjima u njegovu esencijalnost problematiziran do negacije i potiranja samog medija.
Međutim, jedan od fundamentalnih odrednica Kovačićeva kiparstva jest ona koja upućuje na njegovo kršćansko ishodište, odnosno, na činjenicu da je brojna djela koncipirao upravo na toj motivskoj matrici i duhovnim vrijednostima oblikovanim teološkom utemeljenošću u kršćanskoj vjeri. Ovu ćemo značajku najbolje izraziti kiparskim djelima koja ćemo ovdje tek djelomično spomenuti počev od onih prvih datiranih u 70-tim godinama pa sve do u naše dane kada novim djelima slijedimo tu stvaralačku putanju i njezin rast kroz vrijeme. U tom kronološkom nizu izdvajamo „Sedam smartnih grihov", djelo stvarano za kiparevih studenskih dana u 1976. godini, te, potom, „Šesta postaja", 1981., „Zahvala benediktincima", 1983. „Vratnice hvarske katedrale", 1990., „Iz katakombi", 2000., „Hodočašće u Svetu Zemlju"., 2009., „Reljef hrvatskih mučenika"., 2015., „Sv. Franjo", (reljef)., „Ta Rič bi u tilu..." (svjetlosna instalacija) oba djela datirana u 2018. godini. Ovim letimičnim i najužim izborom djela razvidna je duboka usađenost Kovačićeva stvaralaštva u kršćansku baštinu kojom je snažno prožeto i gotovo u cijelosti determinirano. Sad rabimo sintagmu „kršćanska baština" najviše stoga jer najsveobuhvatnije izražava golemu stvaralačku energiju koja upravo iz tog naslijeđa izbija u Kovačićevim djelima. Štoviše, sintagma implicira višeznačne konotacije, ponajprije samu duhovnost, potom, nauk Crkve, to jest postulate dogme, golemo kulturno naslijeđe koje je oblikovalo europsku povijest u velikim stilskim slogovima i u različitim medijima: arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, glazba, književnost, scenski govor... i dr., i, naravno, tradicijske vrijednosti svakodnevnog života.
I, najposlije, valja kazati i ono što je prvo, dakle, da je kiparstvo Kuzme Kovačića čvrsto ukorijenjeno na kršćanskim premisama i da je iz njih izrastalo u plodnosti i raznovrsnosti na što smo u prvoj rečenici ovoga ogleda nastojali ukazati kako bismo u tim najsažetijim pojmovnim odrednicama naglasili da je riječ o jednom od najplodnijih i najraznovrsnijih kiparskih opusa u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Također, i naglasiti činjenicu da se plodnost i raznovrsnost iščitava kako u impresivnoj množini svjetovnih i sakralnih motiva isto tako u začudnoj raznovrsnosti oblika kojima kipar izražava da je njegovo ljudsko i duhovno postojanje duboko prožeto kršćanskim zasadama. I, nadasve, čitamo u oblicima da je cjelokupno Kovačićevo stvaralaštvo, počev od prvih djela do ovih s ovogodišnjom datacijom, izražava iskonsku čežnju za Bogom i u živom likovnom jeziku govori da je Bog živ. (Milan Bešlić)

 O AUTORU:

Kuzma Kovačić rodio se u Hvaru 6. lipnja 1952. godine kao treće i najmlađe dijete oca Vinka (1923. – 1986.) i majke Jelke rod. Novak (1922. – 2011.). Prije njega rodila im se kći Mara (1947.), a zatim sin Pero (1949. – 1995.). I roditelji su se rodili u Hvaru, kao potomci starih hvarskih obitelji. Prvi Kovačić (Raguzel) spominje se u župnim knjigama još koncem 17. stoljeća, a obitelj Novak (Longin) također ima duboke hvarske korijene. Otac je bio dugogodišnji službenik u upravi hvarske općine vodeći uspješno sve gospodarske poslove, a bio je i omiljeni kazališni amaterski glumac, glazbar i dirigent katedralnoga zbora. Djed Petar, očev otac, bio je brijač, vlasnik prvoga radija u Hvaru, a majčin otac, djed Kuzma, ribar – izumitelj plivarice i težak.
Kovačić je osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Hvaru. Maturirao je 1971. te iste godine, u doba sloma Hrvatskoga proljeća, upisuje studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i sudjeluje u velikim prosvjedima sveučilištaraca protiv jugoslavenskih komunističkih vlasti.
Na Akademiji su mu profesori bili kipari Želimir Janeš, Ivan Sabolić i Vjekoslav Rukljač te Branko Ružić, s kojim razvija višegodišnju suradnju. Profesori slikanja i crtanja bili su mu Ivo Šebalj, Ferdinand Kulmer i Ivan Lovrenčić, dok mu je profesor povijesti umjetnosti bio Matko Peić. Diplomirao je 1976. kod prof. Vjekoslava Rukljača.
Tih godina sudjeluje u prvim nastupima Hvarskoga pučkoga kazališta. Koncem studija, 1975. godine, osnovao je s prijateljima, kolegama sa studija Peruškom Bogdanićem i Igorom Rončevićem u ribarskoj konobi djeda Kuzme u Hvaru Galeriju na Bankete, koju je nastavio voditi s prijateljem Milanom Bešlićem do 1985. U njoj su izlagali najbolji hrvatski umjetnici, a surađivali su i brojni pjesnici, povjesničari umjetnosti i likovni kritičari.
Prvu samostalnu izložbu priredio je 1976. upravo u Galeriji na Bankete u Hvaru s Igorom Rončevićem i Peruškom Bogdanićem.
Te godine upoznaje svoju buduću ženu Barbaru Domančić, djevojku hvarskih korijena, s kojom se vjenčao 1978. godine. Sin Vinko rodio im se 1980., a kći Petra 1983. godine.
Kao stipendist talijanske vlade 1980. godine u Veneciji, na Muranu, specijalizira rad u staklu, gdje u nekoliko navrata izrađuje svoje skulpture.
Po povratku iz Zagreba u Hvar i Split počinje svoj pedagoški rad, najprije u splitskoj Školi likovnih umjetnosti, a zatim na Umjetničkoj akademiji kao jedan od njezinih osnivača, gdje i danas predaje kao redoviti profesor kiparstva u trajnome zvanju. Predaje također na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Do tada je već bio priredio više samostalnih izložaba te sudjelovao na brojnim skupnim izložbama izlažući skulpture lirskoga značaja i nefigurativnog izričaja – svojevrsne kiparske pjesme.
Prvu veliku kiparsku narudžbu dobio je uoči Domovinskoga rata od hvarskoga župnika don Joška Šantića: izradbu kipova hvarskih renesansnih pjesnika Petra Hektorovića i Hanibala Lucića za hvarsku katedralu (1990.), kao i njezine nove, brončane vratnice (1990.), a 1993. izrađuje na dar središnji kameni oltar iste stolnice. Time je započelo njegovo djelovanje na obnovi sakralne umjetnosti.
Te 1993. godine pobjeđuje na natječaju za oblikovanje kovanoga novca Republike Hrvatske – kune i lipe – i tako počinje njegov rad na području medaljarstva, a iste godine pobjedom na natječaju za spomenik „Oltar hrvatske domovine" u Zagrebu (na Medvedgradu) i na području spomeničkoga kiparstva.
Izradio je od tada brojne spomenike i javne skulpture te sakralna kiparska djela diljem domovine Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a 2017. postavio je i u dalekom Čileu, na tamošnjem Papinskom katoličkom sveučilištu spomen-bistu hrvatskomu dominikancu, glasovitomu estetičaru, Hvaraninu iz Vrboske Rajmundu Kupareu.
Izlagao je na više izložbi u inozemstvu koje su predstavljale hrvatsku suvremenu umjetnost, od kojih ističemo izložbu „Četiri hvarska kipara (Slavomir Drinković, Peruško Bogdanić, Kažimir Hraste i Kuzma Kovačić)". Posebno valja spomenuti veliku samostalnu izložbu u Rimu u Muzejima San Salvatore in Lauro, održanu 2017. godine, za koju je dobio međunarodnu nagradu „Fontane di Roma". Prije toga priredio je retrospektivu 2013. godine u Zagrebu (Moderna galerija), u Splitu (Galerija umjetnina) i Čapljini (Galerija Založbe kralja Tomislava). Ukupno je do sada priredio pedeset osam samostalnih izložaba, sudjelovao na više od dvjesto skupnih izložaba te izradio (postavio) preko stotinu spomenika, javnih skulptura i sakralnih djela.
Monografija iz pera Milana Bešlića izašla mu je 2013. u nakladničkoj kući AGM (Antun Gustav Matoš) iz Zagreba. Predstavljena je u petnaestak hrvatskih gradova te u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu 2014. godine.
Djela mu se nalaze u glavnim hrvatskim muzejima i galerijama (u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Rijeci, Slavonskom Brodu, Čapljini...) kao i u Vatikanu.
Dobitnik je brojnih nacionalnih i nekoliko međunarodnih nagrada i priznanja te triju hrvatskih državnih odličja, koja mu je dodijelio predsjednik dr. Franjo Tuđman.
O svom je kiparskom djelovanju dao brojne intervjue te objavljivao članke o kulturnim i političkim pitanjima, založivši se za slobodu hrvatskoga naroda, slobodu vjere i stvaralaštva.
Redoviti je član Matice hrvatske (predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Hvaru) i Družbe „Braća hrvatskoga zmaja" te član Hrvatskoga kulturnog vijeća (član Upravnoga odbora), Hrvatske bratske zajednice i Bratovštine sv. Nikole u Hvaru.
Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2012. godine.
Osnutkom Hrvatske magistralne delegacije 2017. postaje vitezom Papinskoga viteškoga reda Svetoga groba jeruzalemskoga.
Živi i radi u Hvaru i u Splitu, gdje je na padinama Mosora (Kučine, Solin) sagradio atelier.

0
0
0
s2smodern

KULTURA

Nova zbirka pjesama fra Miljenka Stojića

Nova zbirka pjesama fra Miljenka Stojića

Četvrtak, 21 Ožujak 2019

ŠIROKI BRIJEG - Fra Miljenko Stojić, suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, s objavljenih dosadašnjih deset zbirki pjesama, dvije zbirke priča, četiri romana i šest slikovnica, te brojnih ogleda i...

Večer sa Sanijelom u Galeriji 'Vrba'

Večer sa Sanijelom u Galeriji 'Vrba'

Četvrtak, 21 Ožujak 2019

ŠIROKI BRIJEG - U povodu Svjetskog dana poezije Galerija “Vrba” organizira večeras (21. ožujak) druženje sa predstavljanjem poetskog opusa širokobriješke pjesnikinje Sanijele Matković. Ovom prigodom ujedno će biti najavljen izlazak...

Balerine iz Širokog Brijega izborile Svjetsko finale u Portugalu!

Balerine iz Širokog Brijega izborile Svjetsko finale u Portugalu!

Ponedjeljak, 11 Ožujak 2019

Ovaj vikend u Zagrebu su održane kvalifikacije za Svjetsko plesno prvenstvo WDC 2019 Portugal u kojem su sudjelovale BiH, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.  Predstavnici zemalja pokazali su svoje vještine...

"Samo je umjetnost dovoljno snažna da poveže raskinuto"

"Samo je umjetnost dovoljno snažna da poveže raskinuto"

Subota, 09 Ožujak 2019

ŠIROKI BRIJEG - Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg u četvrtak,14. ožujka 2019., u 19 sati otvorit će izložbu radova s međunarodne likovne kolonije SREBRENICA 2016./2017. O koloniji: Jedino je...

'Tako je dobro s tobom križ nositi'

'Tako je dobro s tobom križ nositi'

Četvrtak, 07 Ožujak 2019

ŠIROKI BRIJEG - Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg upriličit će u širokobriješkom kinu Borak u ponedjeljak, 11. ožujka, predstavljanje nove knjige hercegovačkog franjevca fra Ante Marića pod nazivom „Tako je...

Izložba slika Anđelke Hrkać i Ivana Hercega

Izložba slika Anđelke Hrkać i Ivana Hercega

Srijeda, 27 Veljača 2019

ŠIROKI BRIJEG - U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg u širokobriješkoj Narodnoj knjižnici bit će otvorena izložba slika širokobriješke slikarice Anđelke Hrkać i Ivana Hercega, slikara iz Ljubuškog. Svečano...

Predstavljena 'Nota života'

Predstavljena 'Nota života'

Srijeda, 27 Veljača 2019

ŠIROKI BRIJEG - „Zbirka pjesama nastajala je dosta dugo i dotaknula sam se svih tema. Pisala sam nekada davno u srednjoj školi, a onda sam napravila dugu stanku od 20...

'Nota života' Mirjane Barać

'Nota života' Mirjane Barać

Četvrtak, 21 Veljača 2019

ŠIROKI BRIJEG - U organizaciji Matice hrvatske Ogranak Široki Brijeg u utorak (26. veljače) će s početkom u 19 sati u Narodnoj knjižnici biti predstavljena prva zbirka poezije Mirjane Barać...

Prijave za 20. Mediteran Film Festival

Prijave za 20. Mediteran Film Festival

Četvrtak, 21 Veljača 2019

ŠIROKI BRIJEG - Otvoren je natječaj za prijavu dokumentarnih filmova za 20. Mediteran Film Festival, koji će od 21. do 24. kolovoza 2019., biti održan u Širokom Brijegu. Na natječaju...